Ad hominem

Ad hominem (latinski: "prema čovjeku" ili "prema osobi"^[1]), skraćenica za argumentum ad hominem, označava odgovor na argumente druge osobe napadanjem njihovog karaktera, umjesto odgovaranja na sâm argument. Pri neumjesnom korištenju, može se koristiti kao logička greška u kojoj se tvrdnja ili argument druge osobe odbacuju na osnovu beznačajne činjenice ili pretpostavke o autoru ili osobi koja se kritikuje.^[2] Međutim, ad hominem rasuđivanje ne mora uvijek biti logički pogrešno. Naprimjer, kada se koristi za određivanje vjerodostojnosti činjeničnih izjava ili kad se koristi u određenim vrstama moralnog i praktičnog rasuđivanja.^[3]

Logički pogrešno ad hominem rasuđivanje se najčešće kategorizira kao neformalna greška,^[4][5][6] preciznije kao genetička greška koja je potkategorija beznačajnih logičkih grešaka.

Ad hominem argumenti su suprotni argumentu autoriteta te se mogu koristiti kao odgovori na iste. Naprimjer, isticanje "glinenih nogu" autoriteta koji se proziva.

1. ^ "Ad hominem". The Free Merriam-Webster Dictionary. Merriam-Webster, Incorporated. Pristupljeno 22. 6. 2015.
2. ^ Dr. Michael C. Labossiere (2002–2010). "42 Fallacies: Ad Hominem" (PDF). str. 2. Pristupljeno 22. 6. 2015.
3. ^ Taylor, Charles (1997). "Explanation and Practical Reason". Philosophical Arguments. Harvard University Press. str. 34–60.
4. ^ Walton, Douglas (2008). Informal Logic: A Pragmatic Approach. Cambridge University Press. str. 190.
5. ^ Bowell, Tracy; Kemp, Gary (2010). Critical Thinking: A Concise Guide. Abingdon, Oxon: Routledge. str. 210–213. ISBN 0-415-47183-4.
6. ^ Copi, Irving M. (1986). Informal Logic. Macmillan. str. 112–113. ISBN 0-02-324940-4.